Archive for March, 2010

Smesta prekinuti medijski linč ubijene Ksenije Pajčin

Wednesday, March 24th, 2010


Beograd, 23.03.2010.

Nevladine organizacije za ženska ljudska prava najoštrije osuđuju i zahtevaju da smesta prestane   medijski linč Ksenije Pajčin, koja je ubijena prošlog utorka u Beogradu.

Danima pojedini mediji objavljuju izjave i intervjue sa poznanicima ubijene, odnosno Filipa Kapisode, pokušavajući da relativizuju nasilje kojem je žrtva bila izložena i zbog kojeg je na kraju i stradala.

Tekstovi o navodnoj trudnoći, prekidu trudnoće, tekstovi sa detaljima iz njihove veze – na nedopustiv način prikazuju nešto što se ne sme nikako drugačije predstaviti nego kao ubistvo, a odgovornost za ovaj čin nikako ne sme biti podeljena između žrtve i počinioca već je samo na počiniocu.

Naslovi poput “Nije htela Filipovo dete”, “Filip je verovatno bio iziritiran nečim pa je potegao pištolj na nju” – na krajnje nedopustiv način pomeraju fokus sa priče o nasilju nad ženama i nasilju u partnerskim odnosima, naročito imajući u vidu da je žrtva pokušavala da napusti ovaj nasilan odnos, a da je istovremeno adekvatna reakcija policije izostajala.

Potpuno je nepofesionalno i neodgovorno ponašanje medija koji ovim izbegavaju priču o nasilju nad ženama, odgovornosti nadležnih institucija kao i svih onih koji su za ovo nasilje znali ali o tome nisu obavestili policiju. Na ovaj način, mediji zapravo opravdavaju zločin i čine da nasilje nad ženama postane nešto što se može “objasniti” i “odbraniti” nekim kvazi argumentima.

Prave teme za medije, nakon ovog tragičnog ubistva i samoubistva jesu upravo nasilje u partnerskim odnosima, nasilje muškaraca prema ženama, odgovornost policije i drugih institucija u sprečavanju tj. suzbijanju nasilja, te napori da se podigne svest o opasnosti i rizicima posedovanja  vatrenog oružja.

Zbog svega navedenog, zahtevamo od svih medija da o ovom ali i svim drugim slučajevima nasilja nad ženama izveštavaju profesionalno, odgovorno i sa ciljem da se skrene pažnja na važan društveni problem zbog koje mnoge žene doživljavaju nasilje a neke bivaju ubijene.

Potpisnice:

Antitrafiking centar

Centar za socijalni rad – stručna služba Porodičnog savetovališta

Ženski centar

Ženski prostor

UG Felicitas

Regionalni centar za manjine

Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava

Mirovna grupa Esperanca

Udruženje Fenomena

Taboo grupa za afirmaciju različitosti

Glas razlike

SOS telefon CSR Svilajnac

Mreža žene protiv nasilja:

Žene za mir

Hera

Udruženja Roma

SOS telefon

Femina

Centar za zaštitu žrtava nasilja u porodici

Dečiji romski centar, Beograd

Hera, Bačka Topola

„…Iz kruga“, Beograd

Prihvatiliste za zene i decu zrtve nasilja u porodici

Autonomni ženski centar

Udruženje žena Peščanik

Položaj žena u islamskim zemljama

Sunday, March 21st, 2010


PHOTO/EPA:CIRO FUS

KRIVIČNO DELO VEŠTAČKA OPLODNJA U INOSTRANSTVU!?!

Žene u Turskoj će od sada krivično odgovarati ako u inostranstvu potraže donatore za veštačku oplodnju, piše u nedelju BBC.

U Turskoj je u ponedeljak usvojen novi zakon koji kvalifikuje kao krivično delo veštačku oplodnju Turkinja spermom stranih državljana. Veštačka trudnoća je već ilegalna u Turskoj ali žene su do sada mogle da traže u inostranstvu donatore sperme za takvu vrstu trudnoće. Turkinje će, međutim, od sada biti odgovorne za delo koje povlači kaznu do tri godine zatvora.

Novi zakon je objavilo Ministarstvo zdravlja i čini se, dodaje BBC, da se temelji na članu Krivicnog zakona zemlje koji zabranjuje turskim državljanima da skrivaju očinstvo svoje dece. Lekari i pravnici u Turskoj kažu da još pokušavaju da ustanove kako će vlada primenjivati novi zakon.

Broj žena koje su odlazile u inostranstvo zbog veštačke oplodnje, je mali, procenjuje se manji od 100 godišnje, ali jedan turski ginekolog kaže da je novi zakon “veliki korak nazad”. On je u razgovoru za BBC ujedno optužio konzervativnu islamističku vladu stranke Pravde i napretka (AK) da nije uspela da razume “potrebu prilagođavanja” turskih zakona mogućnostima koje savremena medicina nudi ženama koje ne mogu ili ne žele da zatrudne prirodnim putem.

Preuzeto sa E-novine


PHOTO/EPA:EVERT-JAN DANIELS

ADVOKATICE IZ SAUDIJSKE ARABIJE ĆE ZASTUPATI PRED SUDOM

Saudijska Arabija planira da donese novi zakon koji bi po prvi put dozvolioi ženama advokatima da iznose slučajeve pred sudom.

Ministar pravde Mohamed al Eisa, kaže da je zakon deo plana kralja Abdulaha za dalje razvijanje pravnog sistema države. Zakon, koji bi trebao da bude donet „u narednim danima“, dozvoliće ženama da se pojave pred sudom i u slučajevima porodičnih odnosa – kao što je razvod ili starateljstvo nad decom. Trenutno, advokatice u Saudijskoj Arabiji rade isključivo „iza scene“ u vladinim i sudskim ofisima.

Novi zakon će takođe dozvoliti ženama uz Saudijske Arabije da obave određene procedure bez prisustva svedoka.

„Po novim zakonima, žene će biti u mogućnosti da obave preliminarne procedure samo sa pokazivanjem lične karte“ – rekao je zvaničnik ministarstva pravde Osama al Mirdas, a prenosi Arab News.

Pod sistemom muškog starateljstva, žene u Saudijskoj Arabiji su u obavezi da se drže odvojeno od muškaraca sa kojim nisu u srodstvu. Sve pripadnice ženskog pola su u manjoj ili većoj meri prekrivene u javnosti, nije im dozvoljeno da voze automobil ili druga motorna sredstva i žene ispod 45 godina moraju pri putovanju dobiti dozvolu od muškarca. Mogućnosti za rad i obrazovanje takođe zavise od muškaraca i striktnih zakona.

Ipak, stvari se u poslednje vreme polako pomeraju sa mrtve tačke kada su ljudska prava žena u ovoj prebogatoj zemlji u pitanju. Ženama je dozvoljen boravak u hotelu bez muškog pratioca a prošle godine je jedan visoki klerik smenjen nakon što je kritikovao rad univerziteta gde žene i muškarci zajedno prate nastavu. Klerik Šeik Sad al Šetri je opisao mešanje polova na univerzitetima kao zlo i veliki greh.

Preuzeto sa E-novine


REUTERS/Zohra Bensemra

Preuzeto sa Slobodna Evropa

Razumevanje nasilja nad ženama

Thursday, March 18th, 2010

Da bismo razumele muško nasilje u porodici, neophodno je da prostudiramo njegova obeležja preko kojih se ono manifestuje. Ovu podelu prenosimo kako ga je objasnila Dijana Rasel (Diana Russel), feministička aktivistkinja i teoretičarka iz SAD, koja od 1970. godine radi na pitanju muškog nasilja.

1. IZOLACIJA
materijalna / prostorna / strah / ucene / zabrana kontakata: njoj/deci
Ženi je zabranjeno da kontaktira sa ljudima sa kojima njeguje prijateljske i rodbinske odnose. Nasilnik joj ograničava mogućnost kretanja, zabranjuje joj da ide na posao optužujući je da je pošla u flertovanje. Zahteeva od nje da bude stalno kući, tvrdeći da joj je tu mjesto. Žena gubi vezu sa okolinom, postaje neinformisana i isključena iz svih životnih tokova.

2. ISCRPLJIVANJE
fizički / psihički / strah / ljubomora
Iscrpljivanje može biti fizičko, psihičko i ekonomsko. Kod seksualnog iscrpljivanja, muškarac odlučuje o njenom telu, ne dozvoljavajući joj da bira način, mesto i vreme kada će stupati u seksualne odnose. Žena se iscrpljuje batinama, nanošenjem teških telesnih povreda, brutalnim i svirepim ponašanjem njenog partnera. Ona nije samo iznemogla od svakodnevnog terora i maltretiranja, već je umorna i od uvreda, psovki, teških i ružnih reči.

3. PONIŽAVANJE
verbalno / psihičko / seksualno / ekonomsko / fizički
On je ponižava fizički, psihički, seksualno, verbalno, dok su same i dok su u društvu; gestovima i verbalno pred prijateljima, kolegama, udvara se njenim drugaricama sa svesnom namerom da nju omalovaži i iskompromituje. Pokušava da kod nje stvori osećaj niže vrednosti svakodnevnom pričom da je neobrazovana, nekulturna, glupa, ružna i nesposobna za život.

4. PRETNJE
kome: njoj / deci / njenima / svojima
Pretnje da će je ubiti, spaliti. Pretnje su sastavni deo muškog nasilja. One izazivaju strah koji potpuno parališe ženu i sprečavaju je da mu se suprotstavi. Muškarac preti ubistvom, silovanjem, govori da će je osakatiti i hendikepirati za ceo život. ‘Spaliću ti kosu’ ‘Baciću te niz stenice’, ‘staviću ti nož pod grlo’, ‘izbaciću te iz kuće’.

5. NAMETANJE BESMISLENIH ZAHTEVA
Žena je prinuđena da obavlja Sizifov posao ispunjavajući apsurdne zahteve partnera koji su proizvod njegovog hira ili bizarnosti, a sve sa željom da oteža njen ionako ugroženi položaj.

6. TOTALNA NADMOĆ I KONTROLA
fizički /seksualno/ materijalno / psihički
Svi činovi nasilja dovode do toga da muškarac nasilnik ima totalnu nadmoć i kontrolu. On se ponaša superiorno kao da ima dato pravo da upravlja životom žene i porodice. Smatra da ima apsolutno pravo da upravlja njihovim životima, kontroliše njihove ambicije i usmerava volju žrtava u svom pravcu. To podrazumeva da žena npr. ne može apsolutno nigde da ode i ništa da uradi bez njegovog odobrenja. Sve akcije nasilnika su usmerene ka tome da se zadovolje njegove emotivne, fizičke i seksualne potrebe. Članove svoje porodice koristi kao objekte koji mu omogućavaju da dobije ono što želi.

7. POVREMENE MILOSTI
cveće / kafa / ćevapčići
To je faza u ciklusu nasilja kada muškarac najviše manipuliše, šalje ženi pozitivne poruke. Traži oproštaj, radi ono što ona voli, obećava da će se promeniti, što je često propraćeno izlivom nežnosti koje izaziva saosećanje kod žene i spremnost da mu oprosti. Npr. muž izvodi ženu na ćevapčiće, kupuje cveće, donosi igračke deci, vodi je u bioskop… Ovi činovi utvrdjuju njegov status nasilnika, jer nakon toga žena se nada će se on promeniti, a on tada može da nastavi nasilje i kontrolu.

8. ISKRIVLJAVANJE VIĐENJA SITUACIJE
pravdanje njega / okrivljavanje sebe/ lažne nade/
To su situacije kada je Ona – žena u zabludi i neobjektivno posmatra svoj problem. npr. vidi sebe kao jedinog krivca, smatrajući sebe uzrokom njegovog besa i ljutnje. Gaji lažne nade da će sutra biti bolje i da će naći svoje mesto pod suncem, opravdavajući nasilje izjavama da je to sastavni deo bračnog života… Ovaj mehanizam održava situaciju nasilja. ‘Kriva sam’, ‘loš mu je dan’, ‘umoran je’, ‘šef ga je naljutio’, ‘to je zbog njegove mame’, ‘zbog alkohola’……

Mi podržavamo žene da vrate samopouzdanje koje je kod žrtava svakodnevnog nasilja uglavnom razoreno, kako bi imale šansu da se oslobode straha, zavisnosti i sramote.

Panel vodila: Violeta Krasnić, na skupu Mreže nasilja protiv žena, aprila 1997.
Zabeležila: Žana Bošković

Preuzeto iz publikacije Priručnik za volonterke SOS telefona