Archive for January, 2009

Schlumpf vs. Švajcarska

Tuesday, January 27th, 2009

Najnovija odluka suda u Strazburu u slučaju transeksualne osobe protiv Švajcarske doneta 8 januara 2009 u korist transeksualne osobe.

AFFAIRE SCHLUMPF c. SUISSE, (Requête no 29002/06) 8 janvier 2009.

Po švajcarskim propisima, urogenitalna rekonstrukcija, ili operativna promena pola je intervencija koju plaća njihovo socijalno osiguranje, ali od momenta traženja te operacije do njenog izvršenja, treba da protekne minimum dve godine.

Suština tog propisa je da se omogući jedan period za preispitivanje sopstvene odluke. Poznato je naime, da se mnoge trans osobe zapravo nikada ne odluče na operaciju i doživotno ostanu sasvim zadovoljne da uzimaju redovnu hormonalnu terapiju i promene odeću i opšti izgled u skladu sa svojim nebiološkim rodnim identitetom. Pa pošto je operacija nepovratna intervencija, da bi je finansirala država, u Švajcarskoj je odlučeno zakonom da taj period za premišljanje i donošenje sudbonosne bude dve godine.

Nadin Šlumpf je rođen 1937 godine kao muškarac Maks Šlumpf i celog života je imao problem identiteta, tj. neprihvatanja svoga muškog pola. Imao je i niz psihijatrijskih tretmana, a u četrdesetoj imao je i ozbiljnu suicidalnu krizu. Ipak, odigrao je do kraja svoju ulogu oca i muža. Kada su deca odrasla i osamostalila se, a supruga umrla, gospodin je odlučio da ga više ništa ne sprečava da ostvari dugogodišnji san svoga života i da postane žena. Kako je već imao više od 70 godina, nije čekao zakonski predviđene dve godine, već je sam platio operaciju promene pola. Kada se nakon operacije obratila švajcarskom socijalnom osiguranju, oni su je/ga odbili zbog toga što nije proteklo dve godine koje su po zakonu predviđene, a zbog toga je izgubio i na švajcarskim sudovima.

Nadin Šlumpf se onda obratila Sudu za ljudska prava u Strazburu koji je presudio u njenu korist, iako je švajcarski zakon jasan u pogledu obaveznosti čekanja u periodu od dve godine.

Sud je naime smatrao da je suština tog propisa da se omogući nesumnjivo formiranje odluke trans osobe da želi da se izvrši operacija. Kako je (raniji) gospodin a sada gospođa Šlumpf time što je sam platio operaciju jasno demonstrirao svoju nedvosmisleno formiranu volju da operacijom promeni svoj pol i postane žena, nikakav dodatni rok onda nije potreban da bi se ta volja još jasnije formirala, učvršćivala ili demonstrirala. Dakako, Sud je imao u vidu činjenicu da je sadašnja gospođa Nadin Šlumpf u godinama kada je svakome preostalo vreme očekivanog života zapravo kratko, da je iza nje bilo više decenija dovoljnih za donošenje odluke i da rok koji ima smisla kada su u pitanju recimo osobe od dvadesetak godina, gubi svaki smisao kada je u pitanju osoba od preko 70 godina starosti.

Ipak, presuda se ne bazira na starosti gospođe Šlumpf već isključivo na činjenici jasno demonstrirane volje da se promeni pol dokazano preduzimanjem i plaćanjem operacije.

To čini ovu odluku test odlukom primenljivom na sve slične slučajeve kada se za naknadu troškova operacije od strane socijalnog osiguranja zahtevaju dodatni uslovi, protek vremena i sl. Švajcarska će morati da plati operaciju i Nadin Šlumpf i da isto uradi u svim drugim sličnim situacijama kada trans osoba ne želeći da čeka protek zakonskog roka od 2 godine sama plati urogenitalnu operaciju i time demonstrira svoju volju.

Godišnje nagrade Koalicije protiv diskriminacije

Friday, January 23rd, 2009
Prvi laureati
Objavljeno: Čet, 22. 01. 2009. 16:28

http://www.e-novine.com/sr/drustvo/clanak.php?id=21597

URUČENE NAGRADE ZA BORBU PROTIV DISKRIMINACIJE
Glumica Mirjana Karanović, novinar Dinko Gruhonjić, inspektorka Milena Živanović, Žene u crnom i kompanija „Lush” prvi su dobitnici Godišnje nagrade za borbu protiv diskriminacije, koju dodeljuje Koalicija protiv diskriminacije.
Lidija Franović
-.-PHOTO: MEDIJA CENTAR-.- Novinari da se  bave ljudskim pravima: Dinko Gruhonjić i Svetozar Čiplić
Novinari da se bave ljudskim pravima: Dinko Gruhonjić i Svetozar Čiplić
PHOTO: MEDIJA CENTAR

Nagrada je ustanovljena pet godina nakon što su Centar za unapređenje pravnih studija iz Beograda, Inicijativa mladih za ljudska prava, Gej Strejt Alijansa, Labris – organizacija za lezbejska prava, Udruženje studenata sa hendikepom, Antitrafiking centar, Švedski helsinški odbor za ljudska prava, Gayten LGBT, Inicijativa za inkluziju Veliki Mali i CHRIS – Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji formirali Koaliciju za borbu protiv diskriminacije. Dodeljuje se u pet kategorija – za javnu ličnost, organizaciju, instituciju, kompaniju i medije ili predstavnike medija. Svi koji su predloženi dali su u 2008. značajan doprinos zalaganju za sprečavanje diskriminacije manjinskih i marginalizovanih grupa i borbu za jednakost svih građana Srbije.

Nagradu, drvenu čigru, koja simboliše veselost, živost i energiju (rad Srđana Apostolovića) dodelio je ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić. On je napomenuo da nema napretka, unapređenja ljudskih prava bez saradnje državnog i civilnog sektora. Antidiskriminacioni zakon, koji bi trebalo da uskoro bude usvojen u Skupštini Srbije, trebalo bi, nastavlja ministar, da „utre put ljudskim vrednostima” u pravni sistem.

Milena Živanović, nagrađena je kao predstavnica institucije – pomoćnica je načelnika Uprave kriminalističke policije Beograda i bavi se nasiljem u porodici, incestom, seksualnim nasiljem nad decom. Zbog sprečenosti da dođe zbog posla, nagradu je u njeno ime primila predstavnica Incest Trauma Centra, s kojim Živanovićeva aktivno sarađuje.

-.-PHOTO: MEDIJA CENTAR-.- Glumica sa velikim G i žena sa velikim Ž: Mirjana Karanović
Glumica sa velikim G i žena sa velikim Ž: Mirjana Karanović
PHOTO: MEDIJA CENTAR

U kategoriji organizacija civilnog društva nagrađene su Žene u crnom, koje su, kako je istakao Goran Miletić iz Švedskog helsinškog komiteta, „uvek neposlušne patrijarhatu, ratu, nacionalizmu, diskriminaciji”. Staša Zajović, koordinatorka Žena u crnom, iskazala je radost zbog dobijanja nagrade ali obećala da će „i dalje biti neposlušne i dežurne u solidarnosti”, te se založila za uspostavljanje društva sa kulturom odgovornosti.Novosadski novinar Dinko Gruhonjić, predsednik Nezavisnog društva novinara Srbije i šef dopisništva agencije Beta, laureat je u kategoriji medija i medijskih zaposlenika. Jedan je od inicijatora predloga da jedna ulica u Novom Sadu dobije ime Srđana Aleksića, mladog Trebinjca koji je pokazao svoju ljudskost braneći svog prijatelja Bošnjaka od napada svojih sunarodnika, zbog čega je izgubio život.

Gruhonjić je pozvao svoje kolege novinare da se bave ljudskim pravima iako to ponekad izgleda kao borba sa vetrenjačama. „Sloboda nam nije data već se svakog dana moramo boriti za nju”, izjavio je on, zahvalio je i svojoj porodici, kojoj je često prećeno zbog posla kojim se bavi.

Kompanija Lush Srbija ponela je priznanje za zalaganje protiv nasilja nad životinjama i pomoć organizacijama koje rade se manjinskim grupama.

Glumica koja je u svojoj zemlji često bila na meti šovinista jer je glumila i neke druge majke, bošnjačke i albanske – Mirjana Karanović nagrađena je u kategoriji javnih ličnosti. Ona je konstatovala da danas u Srbiji diskriminacije ima više nego ikada. To što se na čelu SAD od pre dva dana nalazi prvi crni predsednik Barak Obama daje joj ipak neku nadu jer se dobro seća nekadašnjih slika sa malih ekrana kada je crnim studentima dozvoljeno da pohađaju univerzitet koji su dotad pohađali samo belci.

Mirjana Karanović, koja je u 2008. učestvovala u radu na filmu Milutina Petrovića Novo je da sam bila zlostavljana, o ženama koje su bile žrtve incesta, ističe da je obaveza države da natera ljude da poštuju zakon i da sankcioniše, a ne da moli, one koji to ne rade.

-.--.-

Od prijateljica iz Makedonije

Wednesday, January 21st, 2009